BUKOVICA

 

BUKOVICA

Zadnje novosti iz Bukovice




 

BUDUĆNOST BOSANSKE POSAVINE

 

 Derventa 04.05.2012

Održana konferencija „Budućnost Bosanske Posavine“
DERVENTA - Konferencija „Budućnost Bosanske Posavine održavala se jučer u Derventi. Kao uvodničari konferencije obratili su se Krešimir Zubak, dr. Miodrag Živanović i dr. Enver Kazaz.

Konferenciju je pozdravnom riječi otvorio predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Živko Budimir kazavši kako „one koji se ne mogu vratiti u svoje domove jer njihove kuće još nisu obnovljene, ne zanimaju novonastale granice entiteta, distrikta niti politički razlozi i okolnosti zbog kojih su  nove administrativne cjeline nastale, niti kako se danas zovu. Ono što oni osjete jest odnos prema njima od strane bivših i novih susjeda – komšija, odnos lokalnih vlasti prema njima i njihovoj želji da se vrate, odnos struktura vlasti entiteta, države kao i odnos političkih struktura koje ih zastupaju i koje se bore za njih, odnosno za povrat njihove imovine i ostvarenje elementarnih ljudskih prava“. Predsjednik Budimir je kazao kako su ljudi umorni od silnih neispunjenih obećanja i ogorčeni praksom da u njihovo ime, oni koji žele opravdati činjenicu što do sada nije ništa učinjeno po pitanju povratka,  govore kako se prognani zapravo ne žele vratiti.

„Posebno ih vrijeđa kada takve izjave daju oni koji su ih protjerali i koji i danas čine sve kako bi njihov povratak otežali, odnosno onemogućili. Najmanje oni imaju pravo govoriti o njima ili u njihovo ime“, kazao je predsjednik Budimir.

On je naglasio kako „najčešće izgovorena misao prognanih o današnjim političkim okolnostima može se sažeti u konstataciju kako oni nisu živjeli, niti su prognani iz Federacije BiH ili Republike Srpske, već iz svojih kuća koje su bile u Bosni i Hercegovini. Najčešće izgovoreno pitanje prognanih iz Posavine je, temeljem kojeg zakona ili prava dio Bosne i Hercegovine može biti ekskluzivno pravo jednog naroda, a napose  Bosanska Posavina koju su nastanjivala sva tri naroda podjednako, a oni koji danas polažu pravo na nju bili su najmalobrojniji“.

Predsjednik Budimir je nazočnima kazao kako prognani s pravom očekuju da im se omogući život u mjestima u kojima su rođeni i u kojima su živjeli.

„Pokušajmo danas, 17 godina nakon završetka rata i 20 godina nakon što su protjerani, krenuti putem ostvarenja njihovih očekivanja“, istaknuo je predsjednik Federacije u svom govoru.

Profesor dr. Enver Kazaz se u svom uvodnom izlaganju osvrnuo na Daytonski sporazum i na njegove rezultate. Kazao je da je taj sporazum politička nužnost i da nam u njemu valja živjeti: „Dayton je, nažalost, naša sudbina, on je kancer Bosne i Hercegovine, ali i ono što je čuva“, utvrdio je pof.dr. Kazaz. Govoreći o povratku u Bosansku Posavinu kazao je kako nije realno očekivati da će se povratnici vratiti na prostor gdje im nije osigurana institucionalna zaštita. „Kao što su invalidi žrtve rata, prognanici su žrtve političkog mira u BiH“ Kazao je kako nije realno očekivati da će političke elite u Republici Srpskoj raditi na poboljšanju političkog položaja Hrvata u RS-u. On se, također, dotakao i bošnjačkih i hrvatskih političkih elita. Za prve je kazao kako su usredotočeni na vladanje u Federaciji, a za druge kako im je fokus na getoiziranju Hrvata u Hercegovini.

„Kad govorimo o području Posavine, onoliko budućnosti koliko u sebi nosi BiH, toliko u sebi nosi i Posavina“, konstatirao je na početku svog uvodnog  izlaganja profesor dr. Miodrag Živanović.

Govoreći o prognanim osobama, prof. dr. Živanović je kazao kako je su izbjegla lica zapravo 4. konstitutivna nacija u BiH, a da kao petru strukturu možemo uzeti međunarodnu zajednicu.

Kazao je kako naši narodi najlošije žive pod vlašću svojih nacionalnih elita te je napomenuo kako su politički vrhovi udaljeni od života te nitko ne dotiče stvarna i životna pitanja.“Svi govore o svemu drugom, osim o onome od čega se živi. Dobili smo cjelokupnu sliku života kao jednu veliku karikaturu“ , kazao je dr. Živanović.

On je istaknuo da  bi se došlo do realizacije povratka, potrebno je osigurati jedinstven ekonomski prostor BiH, praviti državu socijalne pravde te sekularnu državu, a istaknuo je i potrebu za renesansom u obrazovanju.

„U normalnim zemljama ekonomski faktor je bitan faktor povratka. Kod nas je sve naopako pa je kod nas najvažniji politički momenat  pa kulturno-religijski i tek onda ekonomski“ zaključio je prof. Živanović.

Kazao je da je prvenstveno potrebno uraditi promjene u legislativi, promjene po kojima se u BiH neće živjeti isključivo kao Hrvat, Srbin ili Bošnjak, već prije svega, kao ljudi.

Kazao je kako sve elemente diskriminacije treba eliminirati iz sadašnjeg Ustava. „Ne možemo disati ako ne proširimo horizonte“, zaključio je dr. Živanović.

Krešimir Zubak je u svom uvodnom izlaganju istaknuo važnost današnje konferencije kazavši kako već sama činjenica da se okupilo u povodu teme o budućnosti Bosanske Posavine je sama za sebe jedan veliki rezultat te je kazao kako očekuje pozitivne rezultate ove konferencije i na terenu.

„Ja sam iskazao svoju čestitku gospodinu Živku Budimiru. Bez obzira što konferencije ovakvog tipa nemaju neke velike efekte, veliki efekat je sama činjenica da smo mi ovu temu stavili na dnevni red, da je to organizirano na jedan dobar način, da su se odazvali brojni intelektualci, predstavnici međunarodne zajednice, veleposlanici, predstavnici Republike Hrvatske, dakle da je održan jedan reprezentativan skup. Ja očekujem da će ovo dati ipak neke pozitivne efekte“, kazao je Zubak. Nazočnima se obratio i federalni ministar izbjeglih i raseljenih Adil Osmanović naglasivši važnost ove konferencije koja pokazuje da postoji veliki interes za povratak u Bosansku Posavinu.

Ured za odnose s javnošću


Zaključci konferencije „Budućnost Bosanske Posavine“
1. Povratak u Bosansku Posavinu nije okončan, iako to neki žele tako prikazati.

2. Podaci o prijavljenim osobama za povratak koji su obrađeni u institucijama BiH i RH-a najbolje ilustriraju prvi zaključak, a potpuno demantiraju tezu kako Hrvati i Bošnjaci ne žele da se vrate u Bosansku Posavinu.

3. Neodrživa je trajna podjela Bosanske Posavine na RS- i FBiH jer je to uvijek bilo jedinstveno društveno, gospodarsko i kulturno područje i zato u budućim ustavnim promjenama tu neprirodnu podjelu treba otkloniti.

4. Institucije vlasti u RS-u, pored materijalne sigurnosti i zapošljavanja u javnim poduzećima, trebaju osigurati sigurnost kako osobnu, tako  i imovinsku.

5. Izmjenom Izbornog zakona povratnicima treba osigurati da imaju svoje autentične političke zastupnike.

6. Ovlašćuje se predsjednik FBiH Živko Budimir da u ime ovog skupa, a na temelju podataka o stanju u Bosanskoj Posavini koje je prezentirala udruga Feniks, prenese zaključke s konferencije predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i predsjedniku RH-a Ivi Josipoviću.

Ured za odnose s javnošću


Govor Predsjednika na konferenciji "Budućnost Bosanske Posavine"

Poštovane dame i gospodo,

u proteklih 15 godina izgovoreno je nebrojeno riječi, napisano puno analiza, tekstova, znanstvenih radova pa i knjiga o problemu izbjeglih i raseljenih u Bosni i Hercegovini. Bilo bi iznimno teško pobrojati koliko raznih sastanaka, konferencija  i znanstvenih skupova je održano na temu rješavanja problema prognanih i raseljenih, odnosno njihovog povratka. Politički predstavnici, kako lokalni, tako i EU i MZ, činili su velike napore za rješavanje povratka. Osiguravana su iznimno velika sredstva, proračunska i donatorska za obnovu porušenih stambenih i društvenih-zajedničkih objekata u svrhu provedbe aneksa 7  ''Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH'', međunarodnog sporazuma čija je provedba ovisna upravo od povratka. Dolazeći danas ovdje iz raznih pravaca mogli ste vidjeti rezultate – učinke svih tih napora koje sam samo površno pobrojao.

Svoje obraćanje Vama, sudionicima ovog Okruglog stola, a koji smo se okupili u ozbiljnoj namjeri traženja rješenja njihovog problema, a nakon velikog broja susreta koje sam imao s tim još uvijek obespravljenim ljudima, pokušat ću realizirati govoreći u ime njih, a ne kao predsjednik Federacije BiH, predstavnik institucija vlasti.

Gledajući iz kuta onih čija je imovina, koju su cijeli život stvarali uništena i još nije obnovljena, gledajući iz kuta onih koji se nisu mogli i još uvijek se ne mogu vratiti tamo gdje su rođeni, gdje su proživjeli radosne, ali i žalosne trenutke svoga života, nismo učinili dovoljno. One koji se ne mogu vratiti u svoje domove jer njihove kuće još nisu obnovljene, ne zanimaju novonastale granice entiteta, distrikta niti politički razlozi i okolnosti zbog kojih su  nove administrativne cjeline nastale, niti kako se danas zovu. Ono što oni osjete jest odnos prema njima od strane bivših i novih susjeda – komšija, odnos lokalnih vlasti prema njima i njihovoj želji da se vrate, odnos struktura vlasti entiteta, države kao i odnos političkih struktura koje ih zastupaju i koje se bore za njih, odnosno za povrat njihove imovine i ostvarenje elementarnih ljudskih prava.

Ti ljudi umorni su od silnih obećanja, koja se godinama ne ispunjavaju. Oni su ogorčeni praksom da u njihovo ime, a ustvari pravdajući to što do sada nije učinjeno, mnogi govore kako se prognani, a napose ovdje u Posavinu, ne žele vratiti. Posebno ih vrijeđa kada takve izjave daju oni koji su ih protjerali i koji i danas čine sve kako bi njihov povratak otežali, odnosno onemogućili. Najmanje oni imaju pravo govoriti o njima ili u njihovo ime.

Najveći dio prognanih traži i očekuje, a to i jest jedino pravično i pravedno, da im oni koji su njihove kuće uništili odnosno srušili, iste obnove i vrate njihovu radom stečenu imovinu, a odluka o povratku je tada na njima.

Najčešće izgovorena misao prognanih o današnjim političkim okolnostima može se sažeti u konstataciju kako oni nisu živjeli, niti su prognani iz Federacije BiH ili Republike Srpske, već iz svojih kuća koje su bile u Bosni i Hercegovini. Najčešće izgovoreno pitanje prognanih iz Posavine je, temeljem kojeg zakona ili prava dio Bosne i Hercegovine može biti ekskluzivno pravo jednog naroda, a napose  Bosanska Posavina koju su nastanjivala sva tri naroda podjednako, a oni koji danas polažu pravo na nju bili su najmalobrojniji.

Prognani od nas očekuju i od nas traže povrat njihove imovine i stvaranje okolnosti koje će jamčiti ostvarivanje punih ljudskih prava i stvarne jednakopravnosti. Oni s pravom očekuju da im omogućimo život u mjestima u kojima su rođeni i gdje su sahranjivali svoje najmilije i rađali svoju djecu. Traže i očekuju da netko tko je uzurpirao njihovo vlasništvo ili doselio u njihova mjesta nema veća prava od njih. TRAŽE LI OD NAS NEŠTO NEZAKONITO, NEPOŠTENO, NELJUDSKO ILI NEMOGUĆE?! POKUŠAJMO DANAS, 17 GODINA NAKON ZAVRŠETKA RATA I 20 GODINA NAKON ŠTO SU PROTJERANI KRENUTI PUTEM OSTVARENJA NJIHOVIH OČEKIVANJA.

Srdačno Vas pozdravljam i u njihovo ime i zahvaljujem što ste se odazvali mom pozivu na ovaj okrugli stol s apelom da svi otvorenije i odlučnije govorimo, ali i djelujemo u smislu realiziranja njihovih pravednih očekivanja.


Prilog Anušić Stipe

 BUKOVICA 2011 L O G O 1 - The Blue Racer
Početak.
www.bukovica.ch Pronađite nešto i za sebe,provedite ugodne trenutke u razgledanju naše web stranice.
Mail : info@bukovica.ch  
© 2006.www.bukovica.ch